Kakvo je po postanku najveće slatkovodno jezero Europe?

Draga Morana,

Jednostavno rečeno, jezero Ladoga jest ledenjačkog (ili glacijalnog) postanka.

Nastavimo li podrobnije: Ladoga jest najveće europsko jezero, budući da Kaspijsko jezero ne možemo pripisati Europi (bar ne isključivo). Ladoga se nalazi na SZ Ruske Federacije, točnije dijelom u Lenjingradskoj oblasti, dijelom u Karelijskoj autonomnoj republici. Odatle i dvojnost naziva; ruski - Ladoško jezero, odnosno finski - Laatokka. Povijesno, Ladoga je bila podijeljena između nekadašnjeg Sovjetskog Saveza i Finske do 1940. godine. No, te godine je SSSR zaposjeo cijelo jezero nakon rata s Finskom u kojem je Finska izgubila dio svoje povijesne pokrajine Karelije.

No, vratimo se prirodnim obilježjima Ladoškog jezera: Površina jezera iznosi 17 703 km2, a često se navodi podatak za površinu od 18 390 km2, koja uključuje i mnogobrojne jezerske otoke i otočiće (ukupno njih oko 660, najviše uz vrlo razvedenu sjevernu obalu). Srednja dubina jezera iznosi 52 m, a najdublje je u sjevernom dijelu (225 m). U jezero uviru Volhov, Svir, Vuoksa, a odvire vodom bogata Neva, koja ga povezuje s Finskim zaljevom. Slijev Ladoge ima površinu od čak 280 336 km2. Zaleđuje se od prosinca do kraja veljače. Jezero obiluje ribom, posebno u sjevernom dijelu.

Jezera se po postanku razvrstavaju zapravo s obzirom na postanak njihovih udubljenja. Veliku skupinu čine ledenjačka (glacijalna) jezera. No i ova skupina jezera ima brojne podtipove: akumulacijske (morenska jez.) i erozijske (cirkna, valovska, egzaracijska jez.). Tri najveća europska jezera (Ladoga, Onega i Včnern), kao i mnoga druga jezera oko Baltika ledenjačkog su postanka. Udubljenja spomenutih jezera nastala su u doba pleistocenske glacijacije, dakle geološko doba u kojem je golemi dio sjeverne Europe bio pod ledenim pokrovom sa središtem nad današnjim Baltičkim morem. Taj je pokrov bio mjestimično debeo i više kilometara. Stoga, snažan pritisak, uz polagano gibanje leda u podlozi od središta prema rubovima, uzrokuje nastanak mjestimičnih udubljenja. Dakle, udubljenja su nastala egzaracijom ili preizdubljivanjem pod utjecajem leda (latinski exaratio = plužiti, orati, jaružati). Ta su se udubljenja po povlačenju ledenog pokrova ispunila vodom.

Još su mnoge društvenogeografske i povijesne zanimljivosti vezane uz Ladoško jezero. Primjerice, ono je dio razgranatih unutrašnjih plovnih putova koji spajaju Baltik i Bijelo more te Volgu, a preko Volge i Kaspijsko jezero i Crno more. Zanimljivo je da je za drugog svjetskog rata opkoljeni Lenjingrad (danas Sankt Peterburg) zimi 1941/42 opskrbljivan preko zaleđena jezera ("put života"), a u veljači 1942. izgrađena je i željeznička pruga preko jezera. Na jezeru je tijekom drugog svjetskog rata plovila i flotila raznolikih brodova, a u sastavu flotile krajem rata bilo je i podmornica.

Dr. sc. Danijel Orešić, doc.