Poput karata, glavna je svrha globusa prikaz oblika i položaja objekata na površini Zemlje. No, globusi daju jedini posve točan prikaz cijelog svijeta – okrugli model našeg planeta. Kartu ili zemljovid okrugle Zemlje na ravnom papiru zapravo je nemoguće napraviti bez ikakvog izobličenja površine, udaljenosti ili smjera. Stoga su globusi posebni oblici kartografskog izraza – proporcionalno reducirani modeli Zemlje, ali i vidljive nebeske sfere, Mjeseca i nekih planeta.

Mercator (Gerard Kremer, 1512. – 1594.) bio je flamanski geograf koji je prvi pronašao način kako da globus prikaže na ravnoj plohi, odnosno karti (zemljovidu). Mercator je svoju kartu svijeta izradio 1569. godine. Njegova projekcija prikazuje pravilne oblike kontinenata, ali griješi u prikazu njihove površine.

Coronelli, Vincenzo Maria (1650. – 1718.), jedan je od najpoznatijih i najznačajnijih konstruktora globusa. Bio je kozmograf, geograf i lektor za geografiju Mletačke republike.Osnovao je jedno od najstarijih geografskih društava na svijetu «Academia degli Argonauti». Konstriurao je zemaljske i nebeske globuse, kao i brojne geografske karte. Njegovo ime danas nosi svjetsko udruženje za izučavanje globusa (od 1952. Societas Corelliana Amicorum Globorum, a danas Međunarodno Coronelli udruženje za izučavanje globusa) sa sjedištem u Beču, svjetskom središtu starih globusa.

Stari su globusi svjedoci razvoja geografskih i kozmografskih pojmova, ali također i dokumenti umjetničkog izraza i fine ručne izrade. Njihova je izrada služila širenju znanja i znanstvenih spoznaja, no jednako je tako, upravo zbog izuzetnog i privlačnog dizajna, imala i dekorativnu svrhu.

Zemaljski i nebeski globusi poznati su već u doba grčke i rimske antike. Drevna su znanja izrade globusa proširena putovima islamske kulture preko južnog i zapadnog Sredozemlja u Europu, kao i migracijama nakon pada Bizanta.

U razdoblju europske prekomorske ekspanzije proizvodnja globusa dosegla je ogromne razmjere. Globusi postaju znanstveni instrumenti i modeli u poučavanju , te počinje njihova masovna proizvodnja .

God. 1953. utemeljen je, a  1956. službeno otvoren Muzej globusa u Beču. Muzej je tada imao 71 eksponat izložen u jednoj prostoriji kartografskog odjela Austrijske nacionalne biblioteke. S vremenom zbirka je rasla. Danas se u muzeju nalazi  380 izložaka te je to druga najveća zbirka na svijetu, iza National Maritime Museum u Greenwichu (Velika Britanija).

Prof.dr.Borna Fuerst-Bjeliš,

Geografski odsjek

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Zagreb

Adrese, linkovi i kontakti:

Globe Museum of the Austrian National Library

Josefsplatz 1

1015 Wien

Austria

http://www.onb.ac.at/ev/collections/globe-museum

Director: Jan Mokre

e-mail: jan.mokre@onb.ac.at

The International Society for the Study of Globes

c/o Austrian National Library, Globe Museum

Josefsplatz 1

1015 Wien

Austria

http://www.coronelli.org

President: Peter E. Allmayer-Beck

e-mail: vincenzo@coronelli.org

Opširnije o globusima!