Rijeka - najveća hrvatska luka

Škola: Prva sušačka hrvatska gimnazija, Rijeka
Učenici:
Nastavnik: Sandra Kličković
Mentor: dr. sc. Milan Ilić, doc.

Uvod

Riječka luka, ili točnije rečeno riječki lučki kompleks, daleko je najvažnije središte pomorskog prometa u Hrvatskoj. Posljedica je to brojnih prirodnih uvjeta, ali i socio-ekonomskih okolnosti. Kod potonjeg prije svega mislimo na veličinu i gospodarsku snagu gravitacijskog područja (zaleđa) te vezu luke s njim, ali i tehničku i tehnološku opremljenost luke. Međutim, posljednjih 10-ak godina došlo je do znatnih promjena u djelatnosti luke. Glavni uzrok tih promjena je rat koji je poremetio veze sa zaleđem, ali i tehnološko i organizacijsko zaostajanje za glavnim konkurentom, lukom Koper.

Cilj istraživanja

Cilj rada je prikazati razvoj riječke luke u složeni lučki sustav (razvoj pojedinih terminala i specijalizacija luke) te podrobnije istražiti promjene prometa u luci u posljednjih 10-ak godina. Analizirat će se promjene ukupnog prometa u cijelom lučkom kompleksu i pojedinim dijelovima, promjene strukture prometa po vrstama robe, te promjena tranzitnog značenja riječke luke, odnosno obujam i struktura prometa obavljenog za ostale zemlje. Ovisno o raspoloživim podacima, usporedit će se osnovni trendovi razvoja luke Rijeka i luke Koper. Važno je napomenuti da ovdje nije planirana analiza svih funkcija luke, već samo prometne funkcije.

Metode istraživanaja

Istraživanje se temelji na analizi dostupnih podataka matemetičko-statističkim metodama pri čemu se analiziraju ponovni trendovi te struktura prometa. Veliku važnost treba dati kartografskim i grafičkim metodama, kako pri analizi pojedinih pokazatelja (grafičko razmatranje), tako i pri interpretaciji rezultata istraživanja.

Predložena struktura rada po poglavljima:

- Uvod

- Geografski polo˛aj Rijeke (fizičkogeografske odrednice razvoja luke, od položaja na sjevernom Jadranu, do karakteristika lučkog bazena; prometne veze sa zaleđem)

- Razvoj Riječke luke (kratki pregled od početaka razvoja sredinom XIX. st., razvoj do kraja II. svj. rata, prerastanje u veliku luku, počeci specijalizacije i razvoj pojedinih specijaliziranih lučkih bazena; kretanje prometa luke 1950.-1990 (gl. trendovi);

- Luka Rijeka u 1990-im (usporedba prometa luke 1990. s posljednjim dostupnim podacima (vjerojatno 1998.) i utvrđivanje sadašnjeg stanja; analiza promjena u ukupnom obujmu prometa, promjene prometa pojedinih dijelova lučkog kompleksa, promjene strukture prometa, promjene tranzitne funkcije luke; usporedbe s lukom Koper)

- Mogućnosti daljnjeg razvoja (utvrđivanje sadašnjeg stanja u luci, utvrđivanje glavnih uzročnika negativnih kretanja, planovi razvoja i moguća rješenja izlaska iz krize)

Literatura:

1) Strazicic, N. (1993.): Rijeka - vodeca hrvatska luka; Geografski glasnik 55, Zagreb

2) Strazicic, N. (1975.): Rijeka i njezina okolica - jedinstvena regionalna cjelina; poglavlje u Geografija Hrvatske, knjiga 5

3) Roglic, J. (1953.): Geografski položaj Rijeke; Rijeka - zbornik

4) Strazicic, N. (1971.): Rijeka - razvoj i suvremeno znacenje, Geografski horizont 1-2, Zagreb

5) Strazicic, N. (1989.): Pomorska geografija Jugoslavije, Sk. knjiga, Zagreb

6)Kirincic, J. (1983.): Raski lucki bazen; Zbornik radova "Susreti na dragom kamenu", 11, Pula

7) Kirincic, J. (1982.): Koncipiranje razvoja "Jadranskog terminala", za ugljen i zeljeznu rudacu, Pomorski zbornik, 20, Rijeka

8) Sić, M. (1983.): Suvremene tendencije razvoja Riječke luke s posebnim osvrtom na lučko-industrijske funkcije Bakarskog zaljeva

9) Dundović, Č. (1996.): Valorizacija razvitka riječkog prometnog pravca i konkurentnosti riječke luke, Suvremeni promet 1-2

10) Grupa autora: (1996.): Rijeka - bastina za buducnost, Grad Rijeka, Rijeka

11) Kreš, S. (1996.): Zeljeznicko povezivanje Rijeka sa zaledjem, Suvremeni promet 1-2

12) Marold, B. (1988.): Rijeka u odnosu na evropske i svjetske robne tokove, Pomorski zbornik 26, Rijeka

13) Promet i veze, Statistička izvješća, Državni zavod za statistiku, Zagreb (izlazi za pojedine godine, posljednji objavljen za 1997.)