SORTIRANJE  I RECIKLIRANJE SAKUPLJENE PET AMBALAŽE

PET ambalaža može se u potpunosti reciklirati, stoga je neophodno njezino odvojeno skupljanje. Upravo zato izdvajanje ambalažnog otpada iz komunalnog predstavlja veliki doprinos rješavanju aktualnog problema odlaganja otpada. U procesu sortiranja, identifikacija PET ambalaže je od velike važnosti. Iako se danas sustavi sortiranja sve više oslanjaju na prepoznavanje x-zrakama, ručno sortiranje je osnovni način sortiranja u početnoj fazi. Sakupljene boce prvo se sortiraju prema vrsti materijala (PET, HDBE, PVC). Nakon sortiranja, boce se prešaju u bale (Slika 12), čime reduciraju volumen od 30 do 50%, te ujedno smanjuju troškove transporta. Na kraju se prodaju tvornici za recikliranje.

Slika 12. Prešanje sortiranih boca (Izvor: Kalambura,S., Anić-Vučinić,A.; 2006.)

U mehaničkom postupku recikliranja, PET boca se melje u šrederu na dimenziju 2-3mm. Nakon toga se postupkom flokulacije i taloženja u vodi odvajaju čepovi, papir i ljepilo. Ovaj se postupak odvajanja može provesti i s pomoću strujanja zraka u ciklonu. Ovisno o stupnju čistoće PET ambalaže provodi se pranje polimernih listića. Male količine PVC-a mogu prouzročiti degradaciju materijala tijekom procesa recikliranja, te mogu oštetiti opremu. Prihvatljivo je manje od 0,25% PVC-a u PET-u. Čistoća je najvažnija za dobro i kvalitetno recikliranje. Prljavštinu od zemlje, papira, stakla i ljepila lakše je ukloniti nego ulje i druge masnoće. Oprani polimerni listići se regeneriraju u granule koje služe kao sirovina za proizvodnju drugih proizvoda. Procesom kemijskog recikliranja PET se razgrađuje u dvije komponente, tetraftalnu kiselinu i etilenglikol, koji se ponovno pročišćavaju i repolimeriziraju u novu PET smolu (Kalambura, Anić-Vučinić, 2006.). U Podrutama kod Novog Marofa izgrađen je Centar za recikliranje plastike. To je prvo cjelovito postrojenje takve vrste u Hrvatskoj, temeljeno na najmodernijim tehnologijama sortiranja, pranja te regranuliranja PET-a i ostale plastike. Osim građevinskih objekata, reciklažni centar uključuje i prostore za skupljanje i sortiranje plastike površine 10 ha. Kapacitet postrojenja je 5000 tona godišnje, a proizvodni proces «boca od boce» jamči istu kvalitetu novih proizvoda. Za otkup proizvoda iz regranulata zainteresirani su vodeći hrvatski prehrambeni brandovi poput Lure, Agrokora i Podravke (Tošić, 2006.). Pohvalno je da je i  Hrvatska prepoznala  kako plastika zlata vrijedi.