Projekti primarne reciklaže i izdvajanja štetnih otpadaka dio su cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu. Još 1988. godine započelo se s odvojenim prikupljanjem nekih vrsta otpada, a danas su ti, kao i mnogi drugi slični projekti, u Zagrebu uobičajeni i dobro prihvaćeni komunalni standard. U ukupno oko 6.000 spremnika i posuda, smještenih na javnim površinama, odvojeno se prikupljaju papir, staklo, PET i metalna ambalaža, stare baterije i biootpad, a u pet reciklažnih dvorišta prikuplja se dvadesetak vrsta otpada iz kućanstava.

Projekt izgradnje reciklažnih dvorišta je hrvatski ekološki projekt. Pozitivna zagrebačka iskustva s radom reciklažnih dvorišta omogućila su prihvaćanje tog projekta i u drugim hrvatskim urbanim sredinama. Početna su iskustva utvrdila da reciklažna dvorišta imaju veliki edukativni i promidžbeni značaj. U Zagrebu postoji pet reciklažnih dvorišta

- Novi Zagreb, Utrine, Sarajevska 3
- Kunišćak, Domobranska bb
- Susedgrad-Stenjevec, Gospodska ulica 20
- Prudinec - Jakuševec, na ulazu odlagališta otpada (Slika 9)
- Tunel, ugao Gračanske i Kvintičke ulice

Slika 9. Reciklažno dvorište Jakuševec (Izvor: fotografirali autori članka, 2006)

 Otpad koji se može besplatno ostaviti u reciklažnim dvorištima je: papir, PET folije, PET boce, stiropor, elektrotehnički i elektronički otpad, ambalažno staklo, ravno staklo, gume, akumulatori i metalni otpad.  Kao što je vidljivo iz grafikona (Slika 10), građani Zagreba ne koriste baš često sustav kontejnera. Vidljiv je trend smanjenog odvajanja skupljenog otpada u reciklažnim dvorištima (www.cistoca.hr.).

Slika 10. Rezultati odvojenog skupljanja otpada u gradu Zagrebu - reciklažna dvorišta (Izvor: www.cistoca.hr; 26.06.2006)

Ipak, ovakav negativan trend ne odnosi se na skupljanje PET ambalaže. Iz grafikona (Slika 11) je vidljivo kako skupljanje PET-a ima uzlazni trend.

Slika 11. Rezultati odvojenog skupljanja otpada u gradu Zagrebu- PET (Izvor: www.cistoca.hr; 26.06.2006)