PRVI REZULTATI U PROVEDBI PRAVILNIKA O AMBALAŽNOM OTPADU

Prva PET boca reciklirana je i pretvorena u čep za bocu 1977.godine. PET ambalaža se može reciklirati u vrlo široku paletu proizvoda kao što su vreće za spavanje, novi materijal za pakiranje, industrijska vlakna, zidne i podne pokrove, a sve češće i za proizvodnju odjeće (Slika 13). Za proizvodnju jedne jakne, potrebno je oko 25 boca. Isto tako materijal dobiven recikliranjem može se koristiti za proizvodnju ograda, klupa u parku, oznaka u prometu. Napretkom tehnologija PET ambalaža se reciklira u nove boce koje se sve više koriste u prehrambenoj industriji u sustavu «boca od boce (Kalambura, Anić-Vučinić, 2006.).

Slika 13. Proizvodnja novih proizvoda iz recikliranog PET-a (Izvor: Kalambura, Anić-Vučinić, 2006.)

 Krajnja opcija, u slučaju kada je PET nemoguće ponovno iskoristiti kao sirovinu, zbog velikih nečistoća ili kada je sirovina kontaminirana, PET se upotrebljava kao izvor energije. Upotreba PET-a kao izvora energije obično je korisna metoda kojom se iskorištava energetski potencijal PET-a. Međutim, ne mogu svi proizvođači upotrebljavati PET kao energent. U tom slučaju alternativa je obično spaljivanje. PET je u potpunosti siguran, sadrži samo elemente ugljika, vodika i kisika, te se kontroliranim izgaranjem proizvodi samo ugljični dioksid i voda. Proizvedeni volumen pepela obično je netopiv i može se tretirati kao i ostatni pepeo.

Sve referentne studije ukazuju na to da mehaničko recikliranje otpadne PET ambalaže može smanjiti količinu upotrebe neobnovljivih izvora energije i količinu otpada. Recikliranje PET boce zahtijeva manje energije nego proizvodnja boce iz izvorne sirovine. Energija ušteđena po jednoj recikliranoj boci dovoljna je da žarulja od 60 W svijetli 6 sati.

PRVI REZULTATI U PROVEDBI PRAVILNIKA O AMBALAŽNOM OTPADU

Prvi rezultati u provedbi Pravilnika o ambalažnom otpadu više su nego pozitivni. U razdoblju od 2. siječnja do 17. ožujka 2006. u Hrvatskoj je prikupljeno 172 milijuna jedinica ambalaže, što predstavlja rezultat koji se prije donošenja Pravilnika ostvarivao u razdoblju od četiri do pet godina. Ako tu količinu pretvorimo u tone, proizlazi da je skupljeno 23 164 tone ambalažnog otpada, od čega na PET otpada 3 660 tona (16%). Visok trend skupljanja PET ambalaže nastavljen je i u narednim mjesecima. Direktor Fonda Vinko Mladineo, ponosno zbog toga je izjavio kako je u prvih deset mjeseci prikupljeno 642 milijuna jedinica ambalaže, odnosno 70 000 tona. Ovaj rezultat neosporno ukazuje na korisnost provođenja Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, posebno što će sva prikupljena ambalaža biti reciklirana, odnosno pretvorena u sirovinu ili u gotov proizvod. S obzirom da Hrvatska uvozi velik dio PET ambalaže, reciklirani ambalažni otpad Hrvatskoj će osigurati i znatan financijski dobitak. (www.ambalaza.hr)

Državni tajnik za zaštitu okoliša dr. Nikola Ružinski duboko vjeruje da će u roku od najdalje tri godine biti više od 60% prikupljene ambalaže, čemu se susjedne države još nisu približile. Taj optimizam se temelji na rezultatima drugih država (Njemačka i Norveška) koje imaju takav sustav.

U razgovoru s rukovoditeljem i organizatorom dvaju reciklažnih dvorišta i Unije papira, Deanom Mirkovićem (Slika 14), nastojali smo saznati kako protječe primjena Pravilnika na terenu.

Slika 14. Intervju s gosp. Deanom Mirkovićem (Fotografija autori, 2006.)

 Gosp. Mirković je istaknuo kako kroz reciklažno dvorište prođe oko 50 tona korisnog otpada, u kojem se iz dana u dan smanjuje količina PET ambalaže. Pretpostavlja da se PET ambalaža odnosi u veće trgovačke centre gdje se za nju dobiva povratna naknada. Na naš upit, da li se smanjuje broj ljudi koji odlažu u reciklažnom dvorištu, odgovor je bio negativan. Ohrabruje činjenica da određeni broj ljudi zaista ima ekološki razvijenu svijest, koja nije produkt primjene Pravilnika. S obzirom da smo stajali pokraj jednog sabirnika PET ambalaže, zamolili smo ga da nam pojasni činjenicu zašto se ambalaža uglavnom broji ručno. Gosp. Mirković nam je pojasnio da je za taj paradoks kriv brojčanik uređaja koji se često kvari.  Sabirnik je i dosta bučan. Smatra da upravo zbog tih razloga veći trgovački centri ambalažu broje ručno. Nama nije bila zanemariva niti cijena samog uređaja- 5200 eura. Zamoljen od naše strane da prokomentira Pravilnik, gosp. Mirković ističe kako u Pravilniku ima nekoliko nejasnoća.

Smatra da prikupljanje i recikliranje ambalaže mora obavljati službeno osoblje koje je za to i registrirano. Trenutno to rade osobe bez potrebnih kvalifikacija. U kategoriju nekvalificiranog osoblja za reciklažu ubraja  zaposlenike trgovačkih centara koje je Zakon obvezao na prikupljanje PET ambalaže.

Smatra da je čišćenje boca prije sakupljanja nužno, iako to u Pravilniku nije nigdje navedeno. Poznato je da zaostali sadržaj u bocama može biti pravi rasadnik mikroorganizama. I zaista, kad smo malo razmislili o svim zdravstvenim tegobama koje mogu snaći onoga koji sakuplja nečistu ambalažu, postali smo i mi svjesni „rupa“ u Pravilniku.

Nadalje, gospodin Mirković smatra kako donošenje Pravilnika ima za posljedicu veći uvoz plastične ambalaže iz susjednih zemalja, poput Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore jer Hrvatska ima zakonske odredbe kojima se plaća otpad.

Prema gosp. Mirkoviću, proizvođači PET ambalaže trebali bi plaćati određenu vrstu naknade zato što proizvode teško razgradive proizvode. Taj princip primjenjuju neke strane zemlje.

U daljnjem razgovoru gosp. Mirković ističe kako je Vlada Republike Hrvatske htjela provesti zakon o prikupljanju otpada na primjeru zapadnih zemalja, ali da je preuzet samo jedan segment iz tih zakona. Time je, prema mišljenju gosp. Mirkovića, stvoren jedan drugi dojam o smislu prikupljanja, ali i načinu prikupljanja i skladištenja ambalaže.

Iako gosp. Mirković smatra kako je za ekologiju staklo najpovoljnije, jer nema nikakav utjecaj na prirodu, ne smatra da je plastika štetna po okoliš ako se s njom pravilno postupa. Pod time razumijeva da se o plastici brinu stručnjaci s potrebnim znanjima, ali i obični ljudi kojima savjest nalaže brigu o okolišu zbog budućih generacija.