Plima i oseka nastaju kao posljedica gravitacijskih sila
Sunca i Mjeseca. Za sad još nema
većih komercijalnih dosega na
eksploataciji te energije, ali
potencijal nije mali. Ta se energija
može dobivati na mjestima gdje su
morske mijene izrazito naglašene
(plimna amplituda veća od 10
metara). Princip je jednostavan i
vrlo je sličan principu
hidroelektrane. Na ulazu u neki
zaljev postavi se brana i kad se
razina vode podigne, propušta se
preko turbine u zaljev. Kad se
zaljev napuni brana se zatvara i
čeka se da razina vode padne. Tad se
voda po istom principu propušta van
iz zaljeva. U jednostavnijem slučaju
voda se propušta kroz turbine samo u
jednom smjeru i u tom slučaju
turbine su jednostavnije
(jednosmjerne, a ne dvosmjerne).
Glavni problemi kod takvog iskorištavanja energije plime i
oseke su:
• periodičnost izvora (treba čekati
da se razina vode dovoljno digne
odnosno padne)
• mali broj mjesta pogodnih za iskorištavanje takvog oblika
energije.
Najpoznatija elektrana koja koristi energiju plime i oseke
nalazi se na ušću rijeke Rance u
Francuskoj. Izgrađena je
60-tih godina i još uvijek radi.
Rusija posjeduje malu elektranu kod
Murmanska, Kanada u zaljevu Fundy
(najviša plimna amplituda; preko
20m) dok ih Kina ima nekoliko. Niti
jedna od navedenih zemalja nije
ostvarila značajniji napredak u
iskorištavanju energije ovog tipa
(www.izvorienergije.com).
Hrvatska ne koristi ovaj oblik
energije jer su plimne amplitude u
Jadranskom moru vrlo male (od 25 cm
do 80 cm).
Slika 3. Elektrana na rijeci Rance,
Francuska
Energija
valova
Zbog djelovanja vjetra na površinu vode u nekim zonama oceana
stvaraju se veliki morski valovi.
Valovi se razlikuju po visini,
dužini i brzini o čemu ovisi i
njihova energija. Svaki val nosi
potencijalnu energiju uzrokovanu
deformacijom površine i kinetičku
energiju koja nastaje zbog gibanja
vode. Energija vala naglo pada s
dubinom vala, pa na dubini od 50 m
iznosi samo 2% od energije
neposredno ispod površine.
Energija valova obnovljiv je izvor, koji varira u vremenu (npr.
veći valovi javljaju se u zimskim
mjesecima). Jednostavniji oblik
iskorištavanja energije valova bio
bi neposredno uz obalu zbog lakšeg
tj. jeftinijeg dovođenja energije
potrošačima. Međutim, energija
valova na pučini znatno je veća, ali
je i njezino iskorištavanje puno
skuplje. U Velikoj Britaniji i
Japanu već se duže vrijeme istražuju
mogućnosti iskorištavanja ovog
oblika energije. Danas su u osnovi
poznata tri oblika iskorištavanja
energije valova; preko plutača,
pomičnog klipa i lopatica. Nijedan
od navedenih načina ne može
ekonomski konkurirati klasičnim
izvorima energije (Udovičić,
1999.). Na
Slici 4.
vidi se
princip pretvorbe energije valova u
električnu energiju. Slika
pokazuje kako se energija valova
prvo pretvara u strujanje zraka, a
taj vjetar pokreće turbinu.
Amplituda valova mora biti velika da
bi pretvorba bila učinkovita.
Slika 4. Princip pretvorbe energije
valova u električnu energiju
