Biomasa je obnovljiv izvor energije, a čine ju brojni proizvodi biljnog i životinjskog svijeta. Može se izravno pretvarati u  energiju  izgaranjem,   te  tako  proizvesti  vodena para za grijanje u  industriji i kućanstvima, ili dobivati električna energija u malim termoelektranama. Biomasa funkcionira vrlo jednostavno. Šumski otpad, granje drveća i drugi otpaci sakupljaju se zajedno u velike kamione. Kamioni prevoze otpad iz tvornica i farmi do elektrane na biomasu. Tu se biomasa ubacuje u velike lijevke i zatim u peć gdje biomasa izgara. Toplinom koja se oslobađa zagrijava se voda u kotlu, koja se pretvara u vodenu paru.  Energija pohranjena u pari koristi se za okretanje rotora turbine i generatora, odnosno   pretvara se u električnu energiju. Biomasa se također može dobiti s odlagališta otpada. Kada se otpad razgrađuje oslobađa se plin metan. U odlagalište se postave cijevi te se metan može sakupljati. Zatim se plin spaljuje u termoelektrani kako bi se proizvela električna energija. Ova se vrsta biomase naziva deponijski plin. Slična stvar može se napraviti u stajama. Na mjestima gdje se uzgaja mnogo životinja proizvodi se gnojivo. Kad se gnojivo razgrađuje ono također ispušta plin metan slično kao i otpad. Taj se plin može spaljivati na samoj farmi te tako proizvoditi energiju potrebnu za rad farme. Uporaba biomase ne doprinosi globalnom zatopljenju. Biljke rabe i pohranjuju ugljični dioksid tijekom svog rasta. On se ispusti u atmosferu kada se biljke spale.  Druge biljke koje rastu iskorištavaju taj otpušteni ugljični dioksid u svom rastu. Dakle, uporabom biomase, zatvara se krug očuvanja ugljičnog dioksida. Ugljični dioksid je plin koji, kad ga ima previše, može doprinijeti "učinku staklenika" i globalnom zatopljenju. Stoga je uporaba biomase u energetici prihvatljiva za okoliš jer se biomasa smanjuje, reciklira i ponovno upotrebljava. Biomasa je i obnovljivi izvor energije jer biljke koje stvaraju biomasu mogu rasti uvijek iznova. Danas se još uvijek otkrivaju novi načini uporabe biomase. Jedan je način proizvodnja etanola, tekućeg alkoholnog goriva. Etanol se može koristiti u specijalnim vrstama automobila koji rabe alkohol umjesto benzina i dizela. Alkohol se može i kombinirati s benzinima. To također smanjuje ovisnost o nafti - neobnovljivom izvoru energije. (www.mojaenergija.hr) Glavna prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je manja emisija štetnih plinova i otpadnih voda. Dodatne su prednosti zbrinjavanje i iskorištavanje otpada i ostataka iz poljoprivrede, šumarstva i drvne industrije, smanjenje uvoza energenta, ulaganje u poljoprivredu i nerazvijena područja i povećanje sigurnosti opskrbe energijom. Predviđa se da će do sredine stoljeća u svijetu udjel biomase u potrošnji energije iznositi između 30% i 40%. Švedska je npr. 1998. g.  dobivala iz korištenja biomase 18% energije, a Finska 10%. Prema dokumentima EU predviđa se da će proizvodnja energije iz biomase u odnosu na ostale obnovljive izvore energije 2010 g. iznositi 73%.

Slika 5. Sakupljena trava – potencijalna bioenergija

Budući da Hrvatska cilja na članstvo u Europskoj uniji, trebala bi više ulagati u razvijenje sustava iskorištavanja bioenergije .Sva dosadašnja istraživanja pokazuju da se u Hrvatskoj trenutačno koristi samo manji dio raspoložive biomase te da u budućnosti postoje značajne mogućnosti za povećanje toga udjela. Hrvatska je zemlja s izrazito velikim potencijalom biomase za proizvodnju energije. Gotovo 44% kopnene površine zemlje prekriveno je šumama, drvna industrija ima dugu tradiciju i važno mjesto u gospodarstvu. Postoje velike površine obradive zemlje te mogućnosti za držanje značajnog stočnog fonda. U svim navedenim djelatnostima: šumarstvu, drvnoj industriji te poljoprivredi nastaju velike količine biomase pogodne za energetsko iskorištavanje. Dodatni potencijal leži u iskorištavanju neobrađenih oranica i pašnjaka za uzgajanje energetskih biljaka. Za povećanu proizvodnju energije iz biomase uvjeti su vrlo povoljni, a načini iskorištavanja i tehnologija su poznati i dokazani. Budući da je najviše riječ o malim postrojenjima, vrijeme potrebno za izgradnju i puštanje u pogon vrlo je kratko. U posljednje je vrijeme poraslo zanimanje za ovaj izvor energije. Podižu se nova i obnavljaju postojeća postrojenja, te pokreću novi projekti. Od postignutih rezultata na području iskorištavanja obnovljivih izvora u Hrvatskoj svakako treba istaknuti biomasu s obzirom na velik broj kotlovnica na drvni ostatak u drvnoprerađivačkoj industriji, nekoliko toplana za područno grijanje koje su već u pogonu (Gospić, Ogulin) ili u pripremi (, Đurđevac, Našice,...), bioplinsko postrojenje u Dvoru na Uni i pogon za proizvodnju biodizelskog goriva u Ozlju koji su pred puštanjem u pogon. Prema svim pokazateljima, biomasa će, ako se zajedno promatra proizvodnja svih oblika energije, zasigurno imati najveći udio u energetskoj bilanci u odnosu na sve obnovljive izvore energije.  . (Panza, T., Šulac Domac, M. «Dugoročna orjentacija Hrvatske u proizvodnji električne energije)